Hommage čovjeku koji je, zaista, probudio riječ

Neka riječ riječ otvara!

„Jezik je kuća, jezik je ognjište…“ – uvodne su riječi izlaganja uvažene prof. dr. Emine Kečo-Isaković, komunikologinje i supruge rahmetli Alije Isakovića. Naime, u utorak 28. oktobra 2025. godine, u modernoj instituciji sa statusom vakufa, upriličen je svečani program povodom dodjele Izabranih djela Alije Isakovića. Naravno, riječ je o Bošnjačkom institutu – Fondaciji Adila Zulfikarpašića, koji doprinosi razvoju i promociji bošnjačke i bosanskohercegovačke nauke i kulture kako u BiH tako i svijetu. Primarna motivacija njegovog utemeljenja bila je očuvanje integriteta i samostalnosti Bošnjaka, njihove kulture, religije i jezika, uz puno poštovanje tih vrijednosti kod drugih naroda.

U daljem obraćanju, putem nekoliko jednostavnih, ali duboko istinitih riječi, profesorica Kečo-Isaković je sažela ono što je Alija Isaković cijeloga života gradio – kuću bosanskog jezika, ognjište na kojem tinja riječ koja nas okuplja, grije i podsjeća ko smo. Izrazila je želju da mladi naraštaji nastave tamo gdje je Alija stao, da njegov put ne bude završen, već nastavljen u svakom novom glasu koji izgovara i voli svoj jezik.

Kanton Sarajevo je otkupio 106 kompleta izabranih djela, vrijednog izdanja Bošnjačkog instituta koje je na Sajmu knjiga i učila 2025. godine proglašeno izdavačkim poduhvatom godine. Na svečanom programu, koji su s ponosom vodili učenici sarajevske Prve gimnazije, prisutnima su se, uz prof. dr. Eminu Kečo-Isaković, obratili direktorica Bošnjačkog instituta Amina Rizvanbegović Džuvić, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk te ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, Naida Hota Muminović. Nakon svečanog programa izvršena je dodjela izabranih djela bibliotekarima školskih biblioteka. Predstavnica naše škole, bila je školska bibliotekarka, Enesa Ustamujić-Sejdić.

Rahmetli Alija Isaković (1932–1997) bio je bošnjački pripovjedač, dramski, televizijski i radio-dram­ski pisac, leksikograf, putopisac, historičar jezika i aforist. Njegova djela govore o snažnom opusu i ideji koju je hrabro nosio – jezik nije samo sredstvo, već duša naroda!
Svojim perom i upornošću, Isaković je dao ime onome što je postojalo oduvijek: bosanskom jeziku. Kako je sam pisao: “Naš jezik je naš moral, i ne treba osobit trud da bismo objasnili pojam: bosanski jezik.“ Danas, kada njegova djela ponovo pronalaze put do školskih biblioteka, taj moral ponovo živi. Naime,  u svakoj napisanoj i izgovorenoj bosanskoj riječi, traje duh Alije Isakovića, budući da on nije samo govorio, nego je disao bosanski – što je usitinu svojevrstan čin hrabrosti i ljubavi prema svojoj zemlji, narodu i riječi. Njegova misija – da riječ bosanska ne bude tuđa, već svoja, živa i dostojanstvena, nije završena njegovim odlaskom. Naprotiv, ostavio nam je u amanet bosanski jezik, koji trebamo njegovati, obogaćivati i ponosno čuvati!

Uistinu je u jeziku naš obraz, naša istina i naše pamćenje, a zahvaljujući Aliji Isakoviću – čuvaru jezika, svjesni smo činjenice da narod postoji onoliko koliko postoji njegov jezik.

Stoga, učimo, govorimo i pišimo bosanski jezik s istom ljubavlju s kojom je to činio naš homo universale – Alija Isaković.

Pripremila: Enesa Ustamujić-Sejdić

FOTOGALERIJA