IZLET U KONJIC ZA UČENIKE PETIH RAZREDA

Datum objave: 7.05.24 Objavio: Rialda Bibuljica

U ponedjeljak, 29. 4. 2024. godine, organiziran je proljetni izlet za učenike petih razreda. U jutarnjim satima učenici petih razreda (5-1, 5-2, 5-3) zajedno s nastavnicima krenuli su u obilazak Konjica. Osim obilaska sunčanog Konjica, učenci su posjetili i upoznali se s kulturno-historijskim znamenitostima ovog grada. Prvo odredište bio je Muzej drvorezbarstva.

Tradicija koja se i dan-danas njeguje u Konjicu je drvorezbarstvo zahvaljujući porodicama Mulić i Nikšić koji čuvaju stogodišnju tradiciju. Zanat su u konjički kraj donijeli drvorezbari iz Hercegovine, a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije postaje umjetnost. Muzej drvorezbarstva umrežio je konjičke drvorezbare i objedinio svu tehniku i historiju zanata u jednu priču. Muzej je kreiran tako da donosi priču o stoljeću zanata u gradu na Neretvi, o zanatu koji je prije nekoliko godina uvršten na listu UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U muzeju su  postavljeni dokumenti koji svjedoče o drvorezbarstvu od osmanskog perioda do danas. Predmeti su prikupljani duže vremena, većina je donesena iz privatnih kolekcija, a  najstariji predmet u muzeju je sehara iz 19. stoljeća. Zahvaljujući ljubaznom osoblju ovog muzeja, naši učenici isprobali su i neke tehnike drvorezbarenja i učestvovali u samom procesu rezbarenja jednog umjetničkog djela.

Prepuni divnih utisaka koje su ponijeli iz Muzeja drvorezbarstva, učenici su zajedno sa svojim nastavnicima krenuli prema središtu grada. Prolazeći kroz stari dio grada, svojom ljepotom i posebnošću istakao se jedan od najljepših spomenika osmanske arhitekture u BiH i simbol Konjica, stara kamena ćuprija sagrađena 1682. godine. Svojom pričom prošla je kroz različite etape sloveći i za remek djelo arhitekture 17. stoljeća. Danas ovaj most, sa šest lukova različitih dimenzija, spaja staru jezgru Konjica s novim dijelom grada na desnoj obali i zaštitni je znak ovog grada na Neretvi.

Nakon pauze za ručak, krajnje odrediše bio je svjetski poznat Titov bunker. Na planini Zlatar, nedaleko od Konjica, nalazi se atomsko sklonište, objekat poznat kao Titov bunker, čija je gradnja trajala 26 godina s utrošenih 4,6 milijardi dolara. Prostire se na 20.000 kvadratnih metara, sa 100 soba, uredima i konferencijskim dvoranama bio je namijenjen vojnom i političkom vrhu bivše Jugoslavije. Bunker se sastoji iz tri dijela: prvi Maskirni dio sastoji se iz tri objekta – nadzorne rezidencije, objekta za uže osiguranje bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita i objekta u kojem je trebalo biti smješteno osoblje za tehničku podršku. Drugi dio tunela nalazi se iza troje metalnih vrata debljine 1,20 metara gdje se nalazi tunel koji vodi u srce atomskog skloništa dubine 280 metara i dužine 202 metra. Posljednji dio bunkera je atomsko sklonište napravljeno u obliku potkovice. Štićeni dio objekta podijeljen je na 12 blokova. Najznačajniji su: komunikacija, Titov blok, klima, cisterne za naftu i voda.  Ovo mjesto jedno je od najinteresantnijih  mjesta koja čuvaju historiju u Bosni i Hercegovini.

U poslijepodnevnim satima, sretni, uzbuđeni i puni novih informacija i utisaka, naši učenici stigli su u Hrasnicu. Želimo pohvaliti učenike za primjerno ponašanje tokom izleta i zahvaliti našim nastavnicima Fahrudinu Biči i Amri Mešić kao i razrednicama Adisi Musić, Rialdi Bibuljici i Irmi Pamuk-Fejzić na uspješno realiziranom izletu i brizi za naše učenike.

Odličnu atmosferu s ovog izleta posvjedočit će i prelijepe fotografije.

Pripremila: Irma Pamuk-Fejzić

FOTOGALERIJA