KUTAK ZA HISTORIJSKI TRENUTAK

Datum objave: 13.05.21 Objavio: Rialda Bibuljica

Nakon uspostave austro – ugarske vlasti 1878. godine na prostoru Bosne i Hercegovine došlo je do značajnih promjena osnovnih životnih funkcija stanovništva koje uključuju i funkciju obrazovanja. Prilagodba stanovništva Bosne i Hercegovine, pogotovo muslimanskog, novim socijalnim tokovimanije bila jednostavna s obzirom na enormne društvene razlike osmanskog društvenog sistema i odlika prostora Austro – Ugarske. Bosna i Hercegovina je postala geografski prostor prožimanja kultura iz Male Azije i Srednje Evrope.

Austro – Ugarska je imala za cilj potisnuti konfesionalno školstvo, jer u skladu sa evropskim normama u tom periodu bio je izražen visok procenat nepismenog stanovništva u Bosni i Hercegovini. Naredbom Zemaljske vlade 06. VI 1879. godine postavljeni su temelji obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, primarno je bilo otvarati narodne škole (njem. Volksschule) od 4 razreda u svim kotarima gdje bi školska djeca sticala elementarno obrazovanje korisno za osnovne socijalne funkcije sa novim društvenim normama.

Nova vlast smatrala je školstvo najvažnijim poljem intenzivnog djelovanja za privredni i kulturni napredak južnog dijela Monarhije. Državne škole, odnosno narodne škole su bile značajne i za ideju nacionalnog jedinstva koju je zagovarao upravitelj nad Bosnom i Hercegovinom Benjamin Kalaj. Austro – ugarska vlast nije ukidala vjerske škole u Bosni i Hercegovini, ali ih nije smatrala školama za temeljno (opće) obrazovanje. Najviše otpora kod upisa djece u narodne škole bilo je kod muslimanskog stanovništva, jer je vjersko učenje bilo osnova društvenog djelovanja Bošnjaka.

Za skoro 20 godina (do 1907. godine) vlasti Monarhije izgradile su 105 novih škola. U 1907. godini na području sarajevskog kotara, u naselju Hrasnica, izgrađena je nova narodna škola. Zemljište za izgradnju škole poklonili su članovi porodice Mehremić. Prvi školski dan u Hrasnici bio je 01.10.1908. godine. Prvi učitelj, a ujedno i direktor bio je Hamdija Mulić. Škola nije radila petkom i nedjeljom što znači da je vlast jednako poštovala religije u Monarhiji.

Uvidom u tadašnju odjeljensku knjigu / razrednicu prve generacije iz školske 1908. / 1909. godine u Narodnoj osnovnoj školi u Hrasnici može se sagledati Nastavni plan i program narodnih škola prvog razreda u Bosni i Hercegovini. Nastava je bila podijeljena na jezikoslovnu nastavu koja je imala cilj opismeniti školsku djecu kroz čitanje, izražavanje i pisanje sa normama maternjeg – zemaljskog jezika (bosanski jezik) i stvarnu nastavu sadržanu od računstva i geometrije. Učenici su mogli usvojiti znanja i iz vjeronauke te poboljšati vještine gimnastike i pjevanja. Učitelji su vrijednovali marljivost i vodili evidenciju o vladanju učenika.

Odjeljenska knjiga / razrednica sadržavala je lične podatke svakog učenika: prezime, ime, vjeroispovijest, starosnu dob, ime i stalež oca te mjesto stanovanja. Prvu generaciju Narodne osnovne škole u Hrasnici činila su 22 dječaka u dobi od 6 – 12 godina.Najmlađi učenik upisan je na molbu roditelja sa 6 godina starosti, dok su najstariji učenici imali 12 godina (dva učenika). 50 % učenika imalo je 8 godina.Svi učenici su bili pripadnici islamske vjeroispovijesti. 13 učenika stanovalo je uHrasnici, po 4 učenika u Lasici i Kovačima, a 1 učenik Glavogodini.

Učenici su vrijednovani ocjenama vrlodobar (1), dobar (2), dovoljan (3) i nedovoljan (4). Analizirajući odjeljensku knjigu / razrednicumože se utvrditi da su se po sveukupnom znanju i vještinama isticali Mustafa Dedić (9 godina), Ahmed Hadžić (8 godina / sin Mušana) i Abid Pandža (11 godina).

Elementarna znanja koja su sticali učenici u podnožju Igmana na početku XX stoljeća do izražaja su došla u drugoj polovini tog stoljeća kada je prostor Hrasnice dobio na značaju za razvoj sekundardnog privrednog sektora.Nakon pregleda dokumentacije prve generacije Narodne osnovne škole primjetna su prezimena koja su i danas prisutna u “Drugoj osnovnoj školi“ u Hrasnici. To je pokazatelj čvrste povezanosti određenih bošnjačkih porodica sa geografskim prostorom Hrasnice.

Učenici prvog razreda Narodne osnovne škole u Hrasnici

školske 1908. / 1909. godine

Redni br.

Prezime

Ime

Starost (god.)

Mjesto

stanovanja

1.

Bašić

Osman

9

Lasica

2.

Dedić

Asim

12

Hrasnica

3.

Dedić

Edhem

8

Hrasnica

4.

Dedić

Mehmed

8

Hrasnica

5.

Dedić

Mustafa

9

Hrasnica

6.

Džaltur

Abdullah

10

Lasica

7.

Hadžić

Ahmed

10

Hrasnica

8.

Hadžić

Ahmed (otac Fejzo)

8

Hrasnica

9.

Hadžić

Ahmed (Mušan)

8

Hrasnica

10.

Lokvančić

Zahir

8

Lasica

11.

Lokvančić

Ibrahim

8

Hrasnica

12.

Lokvančić

Sadik

9

Kovači

13.

Memić

Ćamil

8

Kovači

14.

Memić

Ahmed

8

Glavogodina

15.

Muzur

Osman

8

Kovači

16.

Pandža

Abid

11

Kovači

17.

Tutun

Abdullah

8

Hrasnica

18.

Dedić

Mahmud

8

Hrasnica

19.

Lokvančić

Vejsil

10

Lasica

20.

Tutun

Ahmed

11

Hrasnica

21.

Ibrahimović

Nazif

6

Hrasnica

22.

Lokvančić

Edhem

12

Hrasnica

Pripremio: Nurija Delić

FOTOGALERIJA