POSJETA SVJETLU ISPOD TAME – TUNELU SPASA

U okviru realizacije programske aktivnosti „Naše herojstvo“koja je sastavni dio vannastavnih i posebnih programa za osnovne škole, a shodno tome je i sastavni dio Godišnjeg plana i program rada Druge osnovne škole Ilidža/Hrasnica, učenici IX razreda su posjetili Tunel spasa.

Oni su se u ponedjeljak,17.11.2025.godine u pratnji nastavnika– Bajramović Omera, Ćehović Selme, Aljović Izete i Bihorac Anela uputili prema historijskoj učionici koja kazuje o srčanosti i hrabrosti građana opkoljenog Sarajeva.

Tunel spasa je mjesto gdje i danas zidovi tiho šapuću, gdje se koraci čuju glasnije nego inače, jer odzvanjaju kroz historiju. Tunel spasa – uski, mračni prolaz prokopan rukama onih koji nisu imali ništa osim nade, volje i nezasite želje za preživljavanjem je i svjedok i podsjetnik.

Nakon historijskog predavanja i prikazanog filma, učenici su posjetili muzej gdje se čuvaju eksponati te su prošli kroz predviđeni dio tunela. Mladi naraštaji koji su danas zakoračili u hladni polumrak tunela, zapravo su ušli u srce jedne opsade, u damar jednog ranjenog grada koji je odbio odustati. Tunel nije samo zemlja iskopana lopatama, već simbol prkosa, plućna arterija Sarajeva, prolaz kroz koji je grad disao tokom rata.

Njegov cilj bio je jednostavan, ali neprocjenjiv: omogućiti gradu da ostane živ. Njegova namjena bila je spas – hrana, lijekovi, oružje, informacije, ali i nešto što se ne može zapakovati u ruksak i prenijeti na drugu stranu tunela – nada, nada koja je imala presudnu ulogu u tim danima opsade.

Nakon četiri mjeseca i četiri dana ruke koje su se spojile s obje strane su dokazale da pružena ruka i osmijeh čovjeka nema satisfakciju. Za građane opkoljenog Sarajeva tunel je predstavljao razliku između očaja i opstanka. Kroz njega je prolazila snaga koja je hranila volju grada, bolesni su pronalazili lijekove, majka je zagrlila djecu koja su ostala s druge strane grada, momak je posjetio djevojku, vojnici su dobijali municiju, svi su pronašli djelić nade koji ih je uvjeravao da se neće rasuti kao pepeo pod granatama.

U ratu je Tunel spasa bio krvotok odbrane, skriveno srce koje je kucalo ispod tla dok je iznad njega padala kiša čelika. Bio je najtiša pobjeda jednog naroda – pobjeda hrabrosti nad strahom, organizacije nad haosom, ljudskosti nad zlom.

U miru, tunel je učionica. To je mjesto gdje se prošlost dodirne rukama, gdje se historija ne čita, nego osjeti pod prstima. Tunel je također i spomenik kojem ne trebaju cvijeće ni govori, on sam nosi priču.

Učenici Druge osnovne škole su ovom posjetom dobili nove spoznaje o slobodi koja nikad nije besplatna, o hrabrosti koja nije u veličini tijela, nego u veličini srca. 
Možda najvažnija pouka koju su učenici spoznali ovom posjetom glasi:

 Historija je najbolja učiteljica koja se pamti kako se nikada ne bi ponovila.

         Pripremila: Izeta Aljović

FOTOGALERIJA