DRUŠTVO KOJE BIRA: ZNANJE

U vremenu ubrzanih promjena i sve izraženije digitalizacije, knjiga i biblioteka ne gube na značaju – naprotiv, njihova uloga postaje još važnija. Na tom tragu, 23. aprila 2026. godine, simbolično na Svjetski dan knjige i autorskih prava, u inspirativnom ambijentu upriličen je stručni skup „Digitalne transformacije i bibliotečka praksa“, koji je okupio više od 120 učesnika.

Domaćin ovog značajnog događaja bio je Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, institucija s posebnim kulturnim i društvenim značajem, čija misija obuhvata očuvanje i promociju bošnjačke i bosanskohercegovačke kulturne i naučne baštine. Kao savremeni vakuf, Institut predstavlja spoj tradicije i modernosti, prostor u kojem se nalaze znanje, identitet i otvorenost prema svijetu.

Načelno, skup je bio prilika za susret i dijalog stručnjaka iz različitih sredina, koji su kroz razmjenu iskustava i ideja osvijetlili pravce razvoja savremene bibliotekarske prakse. Govoriti o bibliotekama znači govoriti o temeljima društva znanja. Bez obzira na njihovu veličinu ili funkciju, biblioteke su kroz historiju bile čuvari kulture, obrazovanja i duhovnog naslijeđa.

Ipak, savremeni trenutak donosi izazove – sve rjeđe čitanje i sve veće oslanjanje na površne izvore informacija ostavljaju duboke posljedice na društvo. Slabljenje kritičkog mišljenja i povećana podložnost manipulaciji samo su neki od njih. U takvim okolnostima, biblioteke ostaju prostor pouzdanog znanja i kritičke refleksije. Prema klasifikaciji UNESCO, biblioteke se, prema vrsti građe i stepenu otvorenosti, dijele na školske, visokoškolske, specijalne, narodne, nacionalne i opće naučne, a njihov osnovni zadatak jeste odgovoriti na raznolike informacijske potrebe korisnika.

Među učesnicima konferencije bili su bibliotekari, direktorice i direktori biblioteka, istraživači i zaljubljenici u knjigu. Posebno ističemo prisustvo bibliotekarke naše škole, Enese Ustamujić-Sejdić, koja svojim radom aktivno doprinosi razvoju savremenih bibliotečkih praksi i promicanju kulture čitanja među djecom i mladima. Ovaj skup bio je prilika ne samo za stručno usavršavanje, nego i za potvrdu značaja bibliotekara kao ključnih aktera u obrazovnom i kulturnom životu zajednice.

Značaj ovakvih susreta dodatno potvrđuje činjenica da su organizatori bili Društvo bibliotekara Federacije BiH, uz podršku Gazi Husrev-begove biblioteke, Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića, JU Opće biblioteke Maglaj i JU Biblioteke Sarajeva. Shodno tome, naglašena je važnost saradnje i zajedničkog djelovanja u razvoju bibliotečke struke.

Kroz izlaganje o konceptualnom modelu chatbota u biblioteci, koje je održala direktorica Biblioteke Univerziteta u Sarajevu, Nadina Grebović-Lendo, posebno je naglašena uloga umjetne inteligencije u savremenom bibliotekarstvu. Zaključak je jasan i dragocjen: umjetna inteligencija treba biti shvaćena kao alat, a ne kao autoritet – i upravo takav pristup predstavlja jedini ispravan temelj njene primjene u bibliotečkoj praksi.

Posebnu pažnju privukla je kampanja „Čitalačke veljače – zajednica koja čita“, iza koje stoji tim izuzetnih i posvećenih kolega bibliotekara: Arijana Alispahić, Amina Abdulahović, Ajdin Begić, Amra Lagumdžija i Almedina Pekušić. Njihov angažman svjedoči da entuzijazam, znanje i iznimna saradnja mogu vratiti knjigu u središte društvenog života. Bravo, dragi bibliotekari!

Također, u okviru programa upriličena je i promocija knjige „Nacionalna bibliografska kontrola u Bosni i Hercegovini: Od zbirke Bosniaca do bibliografske baze podataka bosanskohercegovačke knjige“, autorica Senade Dizdar i Lejle Hajdarpašić. Ovo vrijedno djelo donosi sveobuhvatan uvid u razvoj bibliografske kontrole u Bosni i Hercegovini, naglašavajući njen značaj za očuvanje i sistematizaciju nacionalne izdavačke produkcije.

Promotorice ovog vrsnog strukovnog djela su bile prof. dr. Lejla Kodrić Zaimović, zatim rukovodilac arhivske i bibliotečke djelatnosti Bošnjačkog instituta, Narcisa Puljek-Bubrić, voditeljica odjela Bibliografije u NUBBiH, Dženana Tuzlak i Adisa Žero, direktorica Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Njihova izlaganja dodatno su osvijetlila značaj ovog djela, ali i širi kontekst razvoja bibliotekarstva i bibliografije u Bosni i Hercegovini.

U konačnici, ovaj skup djeluje kao snažan podsjetnik da, uprkos svim promjenama koje oblikuju savremeni svijet, knjiga ostaje trajna vrijednost, a biblioteke njeni najpouzdaniji čuvari. Upravo u toj postojanosti ogleda se i naša težnja ka iskonskom cilju – izgradnji društva znanja.

Pripremila: Enesa Ustamujić-Sejdić

FOTOGALERIJA