MEĐUNARODNA KONFERENCIJA „ASISTIVNA TEHNOLOGIJA I REHABILITACIJA ZA OSOBE S INVALIDITETOM“

Prva međunarodna konferencija o asistivnoj tehnologiji u Bosni i Hercegovini „Asistivna tehnologija i rehabilitacija za osobe s invaliditetom“ održana je u Sarajevu, u periodu od 30. novembra do 1. decembra 2024. godine, u sali za konferencije hotela Hills. Ova konferencija okupila je stručnjake iz različitih sektora i inovatore, s ciljem unapređenja pristupačnosti i upotrebe asistivnih tehnologija.

Organizatori konferencije su Udruženje defektologa, edukatora-rehabilitatora „Stol“ i  Centra za edukaciju, razvoj i istraživanje Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, na čelu sa uvaženim prof. dr. Hadžić Selmirom. Glavni finansijer konferencije je Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, a sufinansijeri su Grad Sarajevo i Kabinet predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo. Uz pozdravne riječi prof. dr. Hadžića, u uvodnom dijelu su se obratili i gospoda, Ministar zdravstva KS, Prim. mr. sci. dr med. Enis Hasanović, savjetnik ministrice za visoko obrazovanje, nauku i tehnologije prof. dr. Seid Masnica i stručni savjetnik za ekonomske poslove Općine Novo Sarajevo Sead-Abdurrahman Kalabić.

Potom je upriličen kratki muzički predah uz dvije instrumentalne kompozicije „Sarajevo ljubavi moja“ i „Kad ja pođoh na Bembašu“, što predstavlja divan način da se opustimo i podsjetimo na važnost očuvanja kulturne baštine i muzikalnosti koja je dio našeg kolektivnog pamćenja.

Na konferenciji je učestvovalo ukupno 38 izlagača iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Slovenije. Predstavljeno je ukupno 18 izlaganja.

Prema Cook i Polgar, a u okviru izlaganja Ines Delzotto ispred Dnevnog centra za rehabilitaciju „Veruda“ Pula, asistivna tehnologija označava bilo koji predmet, opremu ili sistem proizvoda, bilo da je kupljen gotov, modifikovan ili prilagođen, a koji doprinosi poticanju, održavanju ili poboljšanju funkcionalnih vještina osoba s teškoćama. Delzzoto je u svom izlaganju kazala da bez obzira na daljinu i svakodnevne obaveze koje obavlja „Kad Bosna zove, srce se odazove.“ Istakla je da je tehnologija dobar sluga, ali loš gospodar, te  da asistivna tehnologija u svakom slučaju nije trošak, već – investicija! Da sredstvo asistivne tehnologije nije cilj samo po sebi, svjedoči primjer najpoznatije osobe koja je koristila asistivnu tehnologiju, a riječ je o fizičaru i teoretičaru svemira, Stephenu Hawkingu čiji je IQ bio preko 160. Njegova sposobnost da nastavi raditi i komunicirati uprkos teškoj bolesti motivisalo je mnoge ljude koji također pate od ALS da predaja nije opcija. Hawking je koristio različite asisitivne tehnologije kako bi unaprijedio kvalitetu života. Asistivne tehnologije su zaista alat od izuzetnog značaja za osobe sa invaliditetom.

Prof. dr. sci. Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Amela Ibrahimagić,  govorila je o dobrobiti augmentativne i alternativne komunikacije (AAC) i ulogom simbola koji predstavlja vizuelni jezik! AAC je područje kliničke prakse koje se bavi potrebama pojedinaca sa značajnim i složenim smetnjama komunikacije karakteriziranih poremećajima u produkciji i/ili razumijevanju govornog jezika, uključujući govorne i pisane načine komunikacije. Korisnici ove potpomognute komunikacije su djeca ili odrasli koji imaju poremećaj iz autističnog spektra, oboljeli od cerebralne paralize, osobe koje imaju razvojna onesposobljenja, gluhoću, intelektualne teškoće, razvojnu apraksiju govora i genetičke poremećaje. Sistemi grafičkih simbola se mogu pronaći na sljedećim web adresama: Mulberry, Global Symbols, ARASAAC i Open Symbols.

Uvažena profesorica Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Amila Akagić u svom izlaganju napravila je iskorak u kontekstu struke po pitanju asistivne tehnologije i ukazala na značaj AI (umjetna inteligencija). Riječ je o uređajima za mobilnost (hodalice, invalidska kolica), računarski hardver (posebni prekidači, tastature), računarski softver (čitači ekrana, programi za prepoznavanje govora i softver za pretvaranje teksta u govor) i Brailleovim displejima, povećalima ekrana i prilagođenim tastaturama. Kao primjer dobre prakse, prof. Akagić je istakla aplikaciju WeWalk štap – namijenjen za slijepa i slabovidna lica koji zahvaljujući Moovit tehnologiji uspješno vrši svoju ulogu. Također, kao vrlo uspješnu i svrsishodnu aplikaciju, istakla je AI app koja problematizira prepoznavanje bh. Novčanica i u ogromnoj mjeri olakšava svakodnevnicu slijepim i slabovidnim licima.

Potom je uslijedilo izlaganje profesora Fakulteta zdravstvenih studija, prof. dr. Muftić Mirsada koji je svojim specifičnim načinom iznošenja inovacija u kontekstu asistivne tehnologije na licima prisutnih izazvao smijeh, ali i suze, govoreći o snazi volje i iskrene motivacije jedne odgajateljice da pomogne jednom dječaku sa invaliditetom. Prezentovao je ideju i funkciju Mollii odijela, koje je namijenjeno oboljelim od multipla skleroze, cerebralne paralize, za liječenje poslije moždanog udara i drugim neurološkim oboljenjima. Zaista, Mollii odijelo je jedan izuzetan primjer dobre prakse, a koristi se svaki drugi dan u trajanju od 60 minuta u kućnim ili hospitalnim uvjetima. Prvi efekat je vidljiv već nakon prve primjene, a trajanje efekta terapije je do 48 sati.

Valentina Martać i Ivana Obrenović-Ilić ispred beogradskog Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju su istakle značaj asistivne tehnologije u kontekstu TOBII Eye Gaze sistema te su se usredotočile na eksponencijalni razvoj AT u hronološkom smislu.

Anita Marić ispred Zavoda za školstvo Crne Gore je navela da je asistivna tehnologija jedan od najvećih resursa u podršci inkluzivnom obrazovanju. Katja Bucik i Ana Bajc, univerzitetske profesorice ispred Centra za edukaciju, rehabilitaciju i osposobljavanje Vipava su dale na značaju alternativnoj komunikaciji te su istakle sljedeću rečenicu: „Moj izbor je moja odluka. Moj glas je moj identitet“, aludirajući na djecu koja su neverbalna.

Dr. sci. Selmir Hadžić, organizator Konferencije i predavač sa Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, nas je podsjetio na Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i član 24. koji tretira pravo osoba s invaliditetom na obrazovanje. Također, baveći se zakonskim regulativama istakao je potrebu da se prema članu 4. poduzme ili promiče istraživanje i razvoj i da je potrebno promicati dostupnost i upotrebu novih tehnologija, uključujući i pomagala za kretanje, uređaje i pomoćne tehnologije koje su prihvatljive osobama s invaliditetom.

U nedjelju, 1.12. nastavljena su izlaganja u formi radionice „Asistivna tehnologija i pomagala za osobe oštećenog vida“, a ispred sarajevskog Centra za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu, obratili su se Enisa Omerović, Samija Bajramović, Senija Okić i Vehid Hajduković.

Istakli su svjesnost činjenice da putem vida dobijamo cca 70-80% informacija, međutim zahvaljujući napretku nauke i tehnologije izuzetan je značaj različitih softvera koji im u velikoj mjeri olakšavaju život. Jedan od softvera je JAWS (govorni program) koji omogućava potpuno korištenje računara. Također, naglasili su značaj mobilnog telefona kao sredstva asistivne tehnologije i aplikacije VoiceOver i VoiceReader koji pretvara pisane riječi u govor. Predstavljena je i aplikacija VoiceVista koja pomaže boljem snalaženju u prostoru i orijentisanju. Aplikacija Lazarillo je svakodnevno korištena i okarakterisana kao sjajno rješenje kada se slijepa ili slabovidna osoba nalazi u gradskom prijevozu, budući da ista najavljuje stanice. Uz svakodnevno korištenje Brailleovog pisma, pozdravili su razvoj tehnologije budući da je isti napravio veliku revoluciju kod slijepih ljudi.

Na siteu GA-TE gate21.org (Good Applications to Education) mogu se pronaći aplikacije namijenjene djeci iz autističnog spektra. Ono što je zanimljivo u samoj aplikaciji jeste da nudi mogućnost ponovnog pokušaja, kako bi se dijete osamostalilo, budući da djeca iz ovog spektra ne vole da im se ukazuje na grešku. U biti, praksa je pokazala da učenje kroz igru dovodi do dobrih rezultata.

Ema Tadić, ispred E-glas u Rijeci, predstavila je novi komunikacijski softver za potpomognutu komunikaciju DialoQ Talk, koji je u biti prvi program s hrvatskom gramatikom. Ovaj softver ima preko 10 000 simbola, jednostavan je za editovanje i posjeduje ispravan oblik riječi – gramatički govor, pomoću Smart Grammar opcije.

O primjeni virtuelne stvarnosti u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji djece i odraslih sa invaliditetom, govorili su asistent Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Tuzli, Benjamin Avdić i studenti istog fakulteta Lana Stanić i Amer Kalabić. Virtuelna stvarnost u ovom kontekstu pokazuje veliki potencijal za učinkovitu primjenu i pozitivne ishode, budući da omogućava realistično interaktivno iskustvo komunikacije koja utječe na rehabilitaciju funkcionalnih motoričkih vještina.

Potom su učesnice ispred Osnovne škole „Josipa Matoša“ Vukovar, Ivana Čavar Volarević, Gabriela Jozić, Lora Jukić, Ivana Lukić i Bojana Mitrović govorile o Attend projektu, koji podrazumijeva omogućavanje učenicima sa intelektualnim, motoričkim i govornim teškoćama izražavanje potreba na dnevnoj bazi kao i kreiranje manjih publikaciju uz app Book Creator. Slogan ovog projekta je „Ne mogu vam reći, ali mogu vam pokazati.“

Studentica Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Adna Krasnić i Dženana Duvnjak, studentica Stomatološkog fakulteta su predstavile projekat „Pričalica – Da sva djeca uče lako.“ „Pričalica“ rješava ključni nedostatak prilagođenog edukativnog sadržaja za inkluziju djece sa teškoćama u razvoju.

Učešće na ovoj konferenciji ispred JU „Druga osnovna škola“ Ilidža/Hrasnica su uzeli: Azra Ivazović, psiholog, asistenti u odjeljenju Lejla Hadžić i Enes Hatibović i školski bibliotekar, Enesa Ustamujić-Sejdić.

„Prema mojem mišljenju, postoji samo jedna motivacija – želja.“

Jane Smiley

Koristimo se prilikom da uputimo iskrene čestitke g-dinu Hadžiću na organizaciji konferencije i ogromnoj posvećenosti koja se ne može kvantificirati, budući da njen pravi značaj leži u kvalitetu i predanosti samom procesu. Također, upućujmo srdačne čestitke svim izlagačima na pažljivo osmišljenim temama i primjerima dobre prakse. Referisat ću se na citat Aristotela koji kaže: „Obrazovanje uma bez obrazovanja srca nije obrazovanje uopšte.“ Dočim, emocionalni, odnosno razvoj srca je u ogromnoj mjeri bio zastupljen tokom konferencije a i nakon iste. Empatija, koja se razvija kroz obrazovanje srca, omogućava nam da postanemo pažljiviji, saosjećajniji i odgovorniji prema drugim ljudima.

„Zdravlje nema cijenu, poštujmo i volimo različitosti.“

Pripremila: Enesa Ustamujić-Sejdić

FOTOGALERIJA