PROJEKCIJA ANIMIRANOG FILMA ZA UČENIKE I I III RAZREDA

KINEMATOGRAFIJA U ULOZI OBRAZOVANJA UČENIKA

Govoriti o oblasti animiranog filma i općenito o filmologiji, a ne dotaći se medijske kulture i medijske pismenosti koja je preduslov za razumijevanje istih, bio bi klasični apsurd.

Odakle krenuti?!

Najbolje i jedino moguće rješenje: iz početka.

U ponedjeljak, 16. decembra 2024. godine učenici prvog razreda u pratnji svojih učiteljica Džino Azre, Festić Kovač Alme, Kadrija Medihe i Jakubović Dalile, kao i asistentice u odjeljenju Džaltur Dženite su posjetili CineStar Sarajevo i pogledali projekciju dugometražnog filma Vaiana 2. S njima u društvu su bili i učenici trećeg razreda, u pratnji učiteljica Paleta Jasminke, Jahić Vildane, Memija Emine i školskog bibliotekara, Ustamujić-Sejdić Enese. Uzimajući u obzir uzrast učenika, filmski odabir se bazirao na animiranom filmu, budući da je to filmski rod koji djeca najprije upoznaju, koji im je intiutivan i ima jednostavnu naraciju i samu fabulu.

Naime, u današnjem društvu konzumerizma, željeli to ili ne, masovni mediji čine sastavni dio naših života. Medijska kultura i medijska pismenost omogućavaju razumijevanje i interpretaciju medijskih sadržaja, što je usko povezano s razvojem vještina kritičkog razmišljanja! U okviru medijske kulture, pojedine nastavne jedinice propituju javne i kulturne ustanove i njihovu primarnu zadaću. Posjete ovim ustanovama od iznimnog su značaja, budući da iste svim korisnicima, a naročito djeci omogućavaju učenje, uočavanje novih ideja, istraživanje različitih kulturnih sadržaja i u konačnici, podizanje svijesti na veći intelektualni nivo. Ovoga puta, bit će riječi o kulturnim ustanovama, koje po svojoj vokaciji pružaju usluge u kulturi i umjetnosti, a obuhvataju pozorišta, biblioteke, muzeje, umjetničke galerije, kulturne centre i kinodvorane. Fokus je na posjeti kinodvoranama i spoznavanju animiranih filmova. Animirani filmovi su spoj likovne i filmske umjetnosti i u tom kontekstu od svog nastanka 1906. godine do danas su vrlo zanimljiv oblik zabave djeci. U tom duhu, potrebno je stvoriti poticajno okruženje, budući da su djeca po svojoj prirodi emotivna bića koja svoje emocije izražavaju spontano i otvoreno. Emocionalni razvoj je vrlo bitan za cjelokupni razvoj djeteta, budući da sposobnost izražavanja, prepoznavanja i prezentiranja emocija utječe na funkcionisanje u mnogim životnim poljima. Proaktivno ponašanje i empatija pomažu u ostvarenju kvalitetnijih međuljudskih odnosa u svim sferama života i vrlo je bitno te vještine razvijati od ranog djetinjstva kako bi u odrasloj dobi osoba bila ostvarena, kompletna i sposobna ličnost spremna na život i sve životne izazove.

Kada već govorimo o kritičkom razmišljanju, sasvim je korektno da obrazložimo pojedine obrasce. Mnogo toga u životu ima afirmativno i negacijsko djelovanje, pa tako i ovaj medij. Formiranje ličnosti počinje u ranom djetinjstvu, a glavno sredstvo utjecaja na razvoj djece u ranoj dobi su upravo animirani filmovi koji igraju značajnu ulogu u razvoju djeteta, jer su uključeni u njegovu pripremu za kasniji život. Ukoliko posmatramo značajnu ulogu ovog audiovizuelnog medija u kontekstu socijalizacije, primarni socijalizacijski faktori su porodica (prvi model ponašanja) i vršnjaci, a sekundarni socijalizacijski faktori su mediji i odgojno-obrazovne ustanove. Utjecaj svih tih faktora vrlo je šarolik, ovisno o cijelom kontekstu u kojem dijete odrasta. Djeca mlađe predškolske dobi ne razlikuju stvarnost i sliku stvarnosti, što u daljem razvoju dovodi do stanja slabije ili kraće pažnje. Tek u dobi šeste ili sedme godine dijete uspije s lakoćom pratiti radnju animiranog filma. Kao i u drugim segmentima, gdje postoje prava, postoje i obaveze iz kojih proističe direktna odgovornost da zaštitimo djecu od lošeg utjecaja medija, budući da djeca uče po principu imitacije ili uzora. Prema studijama, scene nasilja iz animiranih filmova koje djeca vide, povećavaju njihovu agresivnost i formiraju karakterne crte. Također, scene koje prikazuju neposlušnost prema roditeljima ili općenito nepristojno ponašanje, dijete usvaja i prenosi u svoju svakodnevnicu. Osjećanja koja se mogu javiti za vrijeme gledanja animiranih filmova, kreću se po cijelom emocionalnom spektru: od sreće, tuge, agresije, ljubomore, do nade, altruizma, empatije, ali mogu dovesti do nasilnog ponašanja i povlačenja djece u sebe.

Dakle, pravila, pravila i samo pravila!

U tom kontekstu, preporučeno i prijeko potrebno je s najmlađim uzrastom djece razgovarati, crtati, slikati, listati slikovnice, čitati publikacije prilagođene uzrastu djeteta itd. To je jedini ispravan put za uspješnu komunikaciju da dijete razvije kvalitetno govorno izražavanje. Svjedoci smo da se svakodnevno u radnom i životnom okruženju suočavamo sa eksponencijalno povećanim brojem djece s govorno – jezičkim teškoćama od nepravilnog izgovora određenih glasova, nemogućnosti razumijevanja govora pa do potpunog izostanka govora. Činjenica je da se čak i televizijske reklame ciljano obraćaju najmlađem uzrastu što rezultira prevelikim nepotrebnim poznavanjem sadržaja i suštinski nekorisnim znanjem.

Ne dozvolimo da u doba različitih tehnoloških dostignuća i razvoja ma kakvih raspona, svjesno biramo neznanje kao našeg dokazanog najvećeg i najgoreg neprijatelja i to prema kome – onim najdražim bićima – DJECI!

Da sad obojimo ovu priču malo vedrijim tonovima slikarske palete. Animirani film kao medij može biti poticajni model djetetu, isključivo ako se koristi na pozitivan i ispravan način. Animirani filmovi uvode posmatrača u jedan imaginarni svijet – svijet kakav ne postoji, a indirektno svojom pojavom i nestvarnošću nudi jednu željenu viziju svijeta.

Kada je riječ o izboru animiranih filmova za djecu mlađe školske dobi, potrebno je ispoštovati nekolicinu faktora, kao što su trajanje filma, biranje filmova sa pozitivnim sadržajem, stavljanje naglaska na poruke u filmu koje potiču imaginaciju i socijalno ponašanje. Vrlo bitno je iznaći rješenje o načinu korištenja, selekciji i razumijevanju sadržaja! Animirani filmovi koji se preporučuju su oni koji su edukativnog sadržaja i koji su zabavni, jer upravo zahvaljujući njima, dijete ima priliku usvajati nova znanja i vještine u govoru i izražavanju, budući da gledanjem animiranog filma razvija svoje komunikacijske, intelektualne i logičke sposobnosti, izgrađuje estetsku kulturu, vizuelnu i auditivnu percepciju, a također ukoliko smo ispoštovali već navedene kriterije – dijete može iz određenog filma usvojiti moralne i emocionalne vrijednosti. Primjeri pozitivnih utjecaja su filmovi koji motivišu dječiju maštu i samostalno izražavanje i stvaralaštvo, filmovi koji kod djeteta pobuđuju osjećanja empatije i altruističko promišljanje. Općenito pozitivan utjecaj ostvaruju animirani filmovi koji uče dijete da usvoji poželjni i prihvatljivi obrazac ponašanja koji postaje njegova svakodnevnica. Radnja takvih poticajnih filmova prati glavni lik i njegove prijatelje/ice, odnosno njihov odnos, a koji je često spoj različitosti i uvažavanja drugog i drugačijeg, što djetetu omogućava da uči o gradnji i razvijanju prijateljskih odnosa. Stoga, čestitke uvaženim učiteljicama na odgovornosti i odlično odabranom animiranom filmu koji je ilustracija iznad navedene rečenice! Učenici su uživali u epskom animiranom muzičkom ostvarenju proisteklom iz studija Walt Disneya. Procesi socijalizacije su najsnažniji u djetinjstvu, ali traju cijeli život, budući da animirani film sa sobom nosi cijelu „zgradu uspomena“ jer se sjećanja na animirane filmove javljaju tokom čitavog života, u manifestu sjećanja na ljude, gradove, najdraže replike itd. Iz naše vizure, nadamo se da će i naši učenici druženje sa svojim vršnjacima i učiteljicama kao i samu projekciju animiranog filma dugo pamtiti i nositi u lijepom sjećanju. Djeca su vrlo osjetljiva populacija i sve što utječe na njihov cjelokupni razvoj, potrebno je pomno istražiti – a ništa od djece bitnije NIJE!

Pripremila: Enesa Ustamujić-Sejdić

FOTOGALERIJA