KUTAK ZA HISTORIJSKI TRENUTAK
Datum objave: 13.05.21 Objavio: Rialda BibuljicaNakon uspostave austro – ugarske vlasti 1878. godine na prostoru Bosne i Hercegovine došlo je do značajnih promjena osnovnih životnih funkcija stanovništva koje uključuju i funkciju obrazovanja. Prilagodba stanovništva Bosne i Hercegovine, pogotovo muslimanskog, novim socijalnim tokovimanije bila jednostavna s obzirom na enormne društvene razlike osmanskog društvenog sistema i odlika prostora Austro – Ugarske. Bosna i Hercegovina je postala geografski prostor prožimanja kultura iz Male Azije i Srednje Evrope.
Austro – Ugarska je imala za cilj potisnuti konfesionalno školstvo, jer u skladu sa evropskim normama u tom periodu bio je izražen visok procenat nepismenog stanovništva u Bosni i Hercegovini. Naredbom Zemaljske vlade 06. VI 1879. godine postavljeni su temelji obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, primarno je bilo otvarati narodne škole (njem. Volksschule) od 4 razreda u svim kotarima gdje bi školska djeca sticala elementarno obrazovanje korisno za osnovne socijalne funkcije sa novim društvenim normama.
Nova vlast smatrala je školstvo najvažnijim poljem intenzivnog djelovanja za privredni i kulturni napredak južnog dijela Monarhije. Državne škole, odnosno narodne škole su bile značajne i za ideju nacionalnog jedinstva koju je zagovarao upravitelj nad Bosnom i Hercegovinom Benjamin Kalaj. Austro – ugarska vlast nije ukidala vjerske škole u Bosni i Hercegovini, ali ih nije smatrala školama za temeljno (opće) obrazovanje. Najviše otpora kod upisa djece u narodne škole bilo je kod muslimanskog stanovništva, jer je vjersko učenje bilo osnova društvenog djelovanja Bošnjaka.
Za skoro 20 godina (do 1907. godine) vlasti Monarhije izgradile su 105 novih škola. U 1907. godini na području sarajevskog kotara, u naselju Hrasnica, izgrađena je nova narodna škola. Zemljište za izgradnju škole poklonili su članovi porodice Mehremić. Prvi školski dan u Hrasnici bio je 01.10.1908. godine. Prvi učitelj, a ujedno i direktor bio je Hamdija Mulić. Škola nije radila petkom i nedjeljom što znači da je vlast jednako poštovala religije u Monarhiji.
Uvidom u tadašnju odjeljensku knjigu / razrednicu prve generacije iz školske 1908. / 1909. godine u Narodnoj osnovnoj školi u Hrasnici može se sagledati Nastavni plan i program narodnih škola prvog razreda u Bosni i Hercegovini. Nastava je bila podijeljena na jezikoslovnu nastavu koja je imala cilj opismeniti školsku djecu kroz čitanje, izražavanje i pisanje sa normama maternjeg – zemaljskog jezika (bosanski jezik) i stvarnu nastavu sadržanu od računstva i geometrije. Učenici su mogli usvojiti znanja i iz vjeronauke te poboljšati vještine gimnastike i pjevanja. Učitelji su vrijednovali marljivost i vodili evidenciju o vladanju učenika.
Odjeljenska knjiga / razrednica sadržavala je lične podatke svakog učenika: prezime, ime, vjeroispovijest, starosnu dob, ime i stalež oca te mjesto stanovanja. Prvu generaciju Narodne osnovne škole u Hrasnici činila su 22 dječaka u dobi od 6 – 12 godina.Najmlađi učenik upisan je na molbu roditelja sa 6 godina starosti, dok su najstariji učenici imali 12 godina (dva učenika). 50 % učenika imalo je 8 godina.Svi učenici su bili pripadnici islamske vjeroispovijesti. 13 učenika stanovalo je uHrasnici, po 4 učenika u Lasici i Kovačima, a 1 učenik Glavogodini.
Učenici su vrijednovani ocjenama vrlodobar (1), dobar (2), dovoljan (3) i nedovoljan (4). Analizirajući odjeljensku knjigu / razrednicumože se utvrditi da su se po sveukupnom znanju i vještinama isticali Mustafa Dedić (9 godina), Ahmed Hadžić (8 godina / sin Mušana) i Abid Pandža (11 godina).
Elementarna znanja koja su sticali učenici u podnožju Igmana na početku XX stoljeća do izražaja su došla u drugoj polovini tog stoljeća kada je prostor Hrasnice dobio na značaju za razvoj sekundardnog privrednog sektora.Nakon pregleda dokumentacije prve generacije Narodne osnovne škole primjetna su prezimena koja su i danas prisutna u “Drugoj osnovnoj školi“ u Hrasnici. To je pokazatelj čvrste povezanosti određenih bošnjačkih porodica sa geografskim prostorom Hrasnice.
Učenici prvog razreda Narodne osnovne škole u Hrasnici
školske 1908. / 1909. godine
|
Redni br. |
Prezime |
Ime |
Starost (god.) |
Mjesto stanovanja |
|
1. |
Bašić |
Osman |
9 |
Lasica |
|
2. |
Dedić |
Asim |
12 |
Hrasnica |
|
3. |
Dedić |
Edhem |
8 |
Hrasnica |
|
4. |
Dedić |
Mehmed |
8 |
Hrasnica |
|
5. |
Dedić |
Mustafa |
9 |
Hrasnica |
|
6. |
Džaltur |
Abdullah |
10 |
Lasica |
|
7. |
Hadžić |
Ahmed |
10 |
Hrasnica |
|
8. |
Hadžić |
Ahmed (otac Fejzo) |
8 |
Hrasnica |
|
9. |
Hadžić |
Ahmed (Mušan) |
8 |
Hrasnica |
|
10. |
Lokvančić |
Zahir |
8 |
Lasica |
|
11. |
Lokvančić |
Ibrahim |
8 |
Hrasnica |
|
12. |
Lokvančić |
Sadik |
9 |
Kovači |
|
13. |
Memić |
Ćamil |
8 |
Kovači |
|
14. |
Memić |
Ahmed |
8 |
Glavogodina |
|
15. |
Muzur |
Osman |
8 |
Kovači |
|
16. |
Pandža |
Abid |
11 |
Kovači |
|
17. |
Tutun |
Abdullah |
8 |
Hrasnica |
|
18. |
Dedić |
Mahmud |
8 |
Hrasnica |
|
19. |
Lokvančić |
Vejsil |
10 |
Lasica |
|
20. |
Tutun |
Ahmed |
11 |
Hrasnica |
|
21. |
Ibrahimović |
Nazif |
6 |
Hrasnica |
|
22. |
Lokvančić |
Edhem |
12 |
Hrasnica |
Pripremio: Nurija Delić
