U ŠETNJI SARAJEVSKIM MUZEJIMA…

Ljubav.

Čežnja.

Sarajevo.

Grad u kojem su se preplitale mnoge kulture i civilizacije, grad za kojeg u jednoj vakufnami Isabega stoji da je „Cvijet među gradovima, grad gazija i boraca“, grad velikog srca, srdačnih ljudi i neprevaziđenog šarma. Vjerovanja ljudi koji su živjeli na ovim podnebljima zasnivala su se na filozofiji tolerancije i ideji zajedništva. Sarajevo je grad koji ima izuzetnu kulturnu baštinu koja se ogleda u materijalnoj i duhovnoj ostavštini.

Vođeni idejom i fenomenom patriotizma, učenici šestog razreda u pratnji razrednica Adise Musić, Irme Pamuk-Fejzić i Rialde Bibuljica, kao i školskog bibliotekara, Enese Ustamujić-Sejdić su jednu lijepu i sunčanu srijedu (27.11.) proveli afirmativno istražujući i šetajući sarajevskim muzejima.

Ove godine se obilježava 75 godina postojanja Muzeja Sarajeva, što su čuvari kulturno-historijskog naslijeđa obilježili muzejskom retrospektivnom izložbom „Naša baština.“ Podsjećanja radi, odlukom Gradskog narodnog odbora u Sarajevu, 1949. godine osnovan je Muzej grada Sarajeva. Muzeologija kao nauka o muzejima u elementarne zadatke produktivnosti predstavlja prikupljanje, sređivanje, proučavanje i prikazivanje kulturne, društveno-političke i ekonomske historije grada Sarajeva. Muzej Sarajeva je javna ustanova, a isti čine centralna zgrada sa depoima i pet depandansa: Svrzina kuća, Despića kuća, Muzej Jevreja BiH, Brusa bezistan i Muzej Sarajevo 1878-1914. Muzej posjeduje veoma vrijedne zbirke: orijentalnu, etnografsku, zbirku umjetničkih djela, zbirku za književnost, pozorišnu i muzičku umjetnost, zbirku starog oružja, zbirku starih zanata, numizmatičku zbirku, arheološku zbirku itd…

Prvi gradski muzej kojeg su učenici posjetili i na sebi svojstven način doživjeli je Brusa bezistan. Brusa bezistan izgrađen je 1551. godine, pravokutne je osnove koji sa svojih šest krovnih kupola predstavlja jednu od reprezentativnih zdanja arhitekture tokom vladavine Osmanlija. Objekat je služio za prodaju svile koju je sam osnivač proizvodio u Bursi. Tokom opsade Sarajeva, objekat je pretrpio ogromna oštećenja, te je nakon obimnih sanacionih radova danas smještena stalna postavka Muzeja Sarajeva. U tom kontekstu, stalna postavka je zasnovana na hronološkom principu te je i izlaganje arheološkog materijala svrstano u tri dijela. U suterenu muzeja su izloženi artefakti iz perioda prahistorije, antike i srednjeg vijeka, a na galeriji bezistana su eksponati iz osmanskog perioda i vremena austrougarske vladavine u Sarajevu. Kustos muzeja, dr. Minela Radušić je prikazala značajne i zanimljive artefakte, ukazujući na vrijednost naše kulturne baštine.

Nakon Brusa bezistana, uživajući u šetnji sarajevskim ulicama uputili smo se ka novoj riznici znanja osnovanoj 1961. godine – Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Ovaj muzej prati život i rad bosanskohercegovačkih autora/ica, svih nacionalnosti i konfesija. Baštini raznovrsnu, zanimljivu i veliku produkciju kakva se rijetko viđa. Prikazani su izabrani eksponati iz zbirki deset bosanskohercegovačkih pisaca i devet bosanskohercegovačkih pozorišnih umjetnika/ca. Prema podacima, kuća u kojoj se nalazi ovaj muzej datira iz sredine 19. vijeka, a ista je prvenstveno bila u vlasništvu porodice Skarić, a potom u vlasništvu porodice Despić. Fasada je ukrašena reljefima, a jedan reljef je privukao pažnju svih posjetilaca. Riječ je o reljefu sa stiliziranim pticama koje piju vodu iz šadrvana, a pošto je Sarajevo samo po sebi spoj istoka i zapada, prošlosti i budućnosti, taj isti reljef se danas koristi kao logo Muzeja. Podstaknuti ljepotom reljefa i samog čina kognitivne sposobnosti, dobili smo mnogo širu sliku o samoj autorici reljefa, a radi se o prvoj akademskoj vajarki Ivi Despić, nekadašnjoj stanarki i vlasnici kuće.

Književno-umjetničku građu čine originalni rukopisi, lični predmeti, prepiske kao i kompletne sobe, kao što je slučaj sa radnom sobom Silvija Strahimira Kranjčevića. Kustosica, muzejska savjetnica je posjetioce stručno provela kroz muzejske zbirke.

Nakon Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, šetajući ulicama Baščaršije uživajući u divnom i suncem okupanom ambijentu, zaputili smo se Logavinom ulicom do narednog odredišta. Došli smo u muzej koji problematizira isključivo djetinjstva obilježena ratom. Riječ je o hronološki najmlađoj instituciji, međutim, trenutno je najveći svjetski arhiv posvećen iskustvu odrastanja u ratu. Muzej ratnog djetinjstva je dobitnik jedne od najprestižnijih nagrada u muzejskom sektoru – Muzejske nagrade Vijeća Evrope za 2018. godinu. Iako relativno mlad, ovaj Muzej odlično funkcioniše i kroz svoju misiju njegovanja kulture sjećanja, podsjeća nas da je rat apsurd – najveće zlo koje se može dogoditi. Zbirku Muzeja čine eksponati koji kazuju zanimljive i potresne priče o tome kako je bilo odrastati tokom minulog rata.

Predstavljeni su lični predmeti kao što su komadi odjeće ili igračke, audio i video svjedočenja, fotografije, dokumenti, crteži, pisma koje su preživjeli donirali Muzeju. Također, u prostorijama Muzeja se nalaze i interaktivne instalacije koje putem stimuliranja svih pet osjetila kod posjetilaca evocira uspomene na djetinjstvo.

Djeca su mladost ovoga svijeta, neiscrpni izvor radosti. Kao što reče sjajni Dostojevski: „Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta.“

U konačnici, budućnost svih nas bi bila mnogo svijetlija kada bismo se posvetili obrazovanju, međusobnom razumijevanju i ljubavi prema drugima, umjesto konfliktima. Ukoliko bismo svi težili biti najbolja verzija sebe, svijet bi definitivno bio mnogo mirniji i harmoničniji prostor za život. Hvala našem Sarajevu kojeg svakog gosta velikodušno dočeka i prihvati, otvorenog srca bez obzira na porijeklo i vjeru. Takav duh zajedništva i topline čini Sarajevo najposebnijim gradom! Da bude sve u sarajevskom štihu, druženje prije polaska ka školi se nastavilo u ćevabdžinici „Željo“, konzumirajući tradicionalne sarajevske ćevape, uživajući u smijehu i šalama naših učenika.

Vođeni premisom da su obrazovanje i znanje temelji svakog društva, budući da oblikuju ne samo pojedinca već i budućnost zajednice u cjelini, donosimo vam par zanimljivosti. U historijskom i umjetničkom opusu Sarajeva, postoje određene vrijednosti koje su od svjetskog značaja:

• Butmirska keramika koja se nalazi u svim svjetskim arheološkim udžbenicima
• Sarajevska hagada koja se izučava u historiji umjetnosti diljem svijeta
• Sakralni objekti najvećih svjetskih religija
• Sarajevski atentat nakon kojeg počinje najveći rat u historiji čovječanstva
• XIV Olimpijske igre iskazan kroz duh olimpizma, sporta i humanosti
• I nažalost, minuli rat 1992-1995. u sred kojeg se desila najduža opsada jednog grada u historiji ratovanja

Pripremila: Enesa Ustamujić-Sejdić

FOTOGALERIJA