SEVDALINKE ZAPISANE PEROM MUHAMEDA ŽERE

Ljubav, ljubavna čežnja i zanos = Sevdah!

…Ja prošetah šefteli sokakom,

sve djevojke beru šeftelije…

Prema Omeru Pobriću, sevdalinka je „bosanska, gradska ljubavna pjesma“, pri čemu riječ ‘bosanska’ geografski određuje autohtonost sevdalinke, ‘gradska’ označava njen urbani karakter, dok ‘ljubavna’ upućuje na tematski sadržaj koji dominira – ljubav.

…Ja zagrizoh šareniku jabuku,

i poljubih Esmer đuzel djevojku…

Vođeni spoznajom o snazi sevdalinke kao kulturnog fenomena i njenom neprocjenjivom značaju u oblikovanju bosanskohercegovačkog identiteta, u utorak, 13. maja, u prostorijama JU „Prva gimnazija“ Sarajevo, organizovano je svečano okupljanje povodom promocije zbirke Sevdalinke: narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine: 505 pjesama sa notnim zapisima, uglednog autora, Muhameda Žere.“ Ova knjiga, plod pedesetogodišnjeg posvećenog rada, predstavlja najobimniju zbirku isključivo bosanskih sevdalinki, odmah nakon one koju je 1890. godine objavio češki etnomuzikolog Ludvik Kuba.

Sevdalinka, tradicionalna bosanskohercegovačka narodna pjesma, već stoljećima odolijeva vremenu i kroz jedinstvenu simbiozu, živi sa generacijama na prostoru Bosne i Hercegovine. Iako je u svom začetku, bila karakteristična za urbani bosanski prostor, tokom vremena je prodrla i u bosanska sela, iako je njeno najdublje korijenje ostalo vezano za gradove, gdje je i nastala.

…Kiša bi pala, pasti ne može,

sunce bi sjalo, sjati ne može…

Svaka sevdalinka, svojim senzibilitetom i snagom izraza, uspijeva probuditi ‘tihu jezu’ kod slušatelja, emociju koja je prepoznatljiva samo sevdalijama, ali istovremeno pronađe put i do onih koji su indolentni. Često izaziva suze, a ostaje u srcu, dugotrajnije nego što su sami ljudi koji je izvode. U ljubavi i sevdahu leži njena snaga, veličina i beskrajna ljepota. Sevdalinka je, zapravo, ogledalo duše i unutrašnjeg stanja – tragična i univerzalna umjetnost, čiji ljubavno-melanholični sadržaj uvijek ima duboku povezanost s metafizičkim i mističnim, balansirajući između ljubavi i smrti.

…Ne klepeći nanulama

kad silaziš sa čardaka…

Tradicija izvođenja sevdalinke predstavlja posebnu dimenziju njenog naslijeđa. Kao usmena umjetnost, sve što je do danas sačuvano preneseno je usmenim putem, kroz generacije ljudi koji su čuvali i prenosili staru muziku, čije su osnovne melodijske i tekstualne karakteristike bile uglavnom nepromijenjene sve do 20. stoljeća. Izvođač sevdalinke nije doslovno ‘interpretator’, on je uistinu čuvar važnih uspomena i prenosilac tradicije. Prof. Munib Maglajlić, u svojim studijama o sevdalinci, ističe da je upravo sevdalinka jedan od najreprezentativnijih žanrova naše usmene književnosti i narodne umjetnosti. Svaka sevdalinka imala je svog prvog pjesnika, čije ime je, nažalost, često bilo zaboravljeno. Pjesma je prenošena s usta na usta, sa sijela na sijelo, od hana do hana, i od grada do grada. Pri tome, pjesma je prolazila kroz „narodno brušenje“, svakim danom dobivajući na ljepoti, zadržavajući oblik koji danas prepoznajemo. Nikada ne smijemo zaboraviti da nijedna sevdalinka ne bi opstala do današnjih dana da nije riječ o pjesmama najveće vrijednosti i neponovljive ljepote.

…Je l’ ti žao što se rastajemo,

rastajemo, al’ ne sastajemo?…

Autor ove izuzetno vrijedne zbirke, gospodin Muhamed Žero, po struci mašinski inženjer, svoj je radni vijek proveo na rukovodećim funkcijama kao konstruktor, tehnolog i projektant, ali je istovremeno gajio duboku ljubav prema sevdalinci. Još kao student počeo je zapisivati pjesme, a 1995. godine objavio je prvu zbirku sa notnim zapisima – Sevdah Bošnjaka, koja je doživjela tri izdanja.

…Sejdefu majka buđaše:

„Ustani, kćeri moja, Sejdefo!…

Ovom galantnom događaju, prisustvovali su ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, uvažena Naida Hota-Muminović, predstavnici osnovnih i srednjih škola s područja KS, kao i članovi Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo. Predstavnica Druge osnovne škole bila je Enesa Ustamujić-Sejdić, školski bibliotekar. Ministrica Hota-Muminović istaknula je značaj ovakvih projekata za učenike i obrazovni sistem u cjelini, naglasivši kako se ovim činom doprinosi očuvanju bogatog kulturnog naslijeđa naše zemlje. Tom prilikom, svim osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo uručena su po dva primjerka knjige, koja će biti uvrštena u školske biblioteke i korištena kao dodatni resurs u nastavnim i vannastavnim aktivnostima koje afirmišu muzičku, književnu i kulturnu tradiciju Bosne i Hercegovine.

…Stade se cv’jeće rosom kititi,

stade se biser zlatom nizati…

U konačnici, budimo ponosni na našu sevdalinku i na činjenicu da je upisana na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva UNESCO-a, budući da ovo priznanje nije samo potvrda njene iznimne vrijednosti, već i poziv svima nama da preuzmemo odgovornost za njezinu trajnu zaštitu i prenošenje.

Pripremila: Enesa Ustamujić-Sejdić

FOTOGALERIJA